Ovaj izbor od 318 kronološki poredanih i komentiranih slika bilježi najvažnije događaje tijekom duboke preobrazbe Hrvatske otkako je stekla neovisnost nakon prvih slobodnih izbora 1990. On obuhvaća duboke političke, ekonomske i društvene promjene u zemlji, jednako kao kulturna i sportska postignuća koja su ostavila trag u kolektivnom pamćenju Hrvata.

Smještena na raskršću Sredozemlja i Srednje Europe, na obali Jadranskog mora, Hrvatska je sa svojih 3,9 milijuna stanovnika istodobno stara nacija i nova europska država. Iako ima višetisućjetnu povijest, neovisnost je ponovno stekla tek 1991, nakon pada Berlinskog zida i uvođenja demokracije u Srednjoj Europi.

Suvremena je Hrvatska nasljednica kneževina 9. stoljeća na rubovima Karolinškog Carstva i srednjovjekovne Kraljevine Hrvatske, koja je uspostavljena 925. Godine 1102. stupila je u personalnu uniju s Mađarskom, da bi zatim postala dio Austrugarskog Carstva 1527–1918). U međuvremenu je Dalmacija – izuzevši neovisnu Dubrovačku Republiku – 1409. potpala pod mletačku vlast, koja je trajala stoljećima, sve dok nije nakratko pripojena Napoleonovim Ilirskim provincijama (1809–1814) pa se potom pridružila ostalim hrvatskim zemljama Austrijskog Carstva. Nakon raspada Austro-Ugarskog Carstva 1918. Hrvatska je postala dio Kraljevine Kugoslavije, a 1945. Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Nakon pada komunizma Hrvatska je 1991. proglasila neovisnost. No postala je meta otvorene vojne agresije, te se morala obraniti u krvavom ratu u kojemu je okupirana četvrtina njezina teritorija. Naposljetku je 1995. uspjela vojnom silom osloboditi ta područja, dok je vukovarski kraj mirno reintegriran tek 1988. Hrvatska je pokrenula sveobuhvatan program obnove te ekonomske i društvene modernizacije, ponovno je oživjela turizam, 2009. postala je članica NATO-a, a 2013. i Europske unije. Prvi je put predsjedala Europskim vijećem 2020, a šengenskom se prostoru i Eurozoni pridružila 2023. Očekuje se da će se OECD-u pridružiti do 2026.