Franjo Tuđman izabran za predsjednika Republike na prvim demokratskim izborima

Gotovo istodobno s padom Berlinskog zida, pluralistički je Sabor 25. srpnja 1989. – samo dan nakon prvih slobodnih izbora i unatoč tome što je Hrvatska još bila dio jugoslavenske komunističke federacije – izabrao Franju Tuđmana, bivšeg člana antifašitičkog pokreta otpora, zatim političkog disidenta i vođu Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), za predsjednika Socijalističke Republike Hrvatske, koja se otad zove Republika Hrvatska. Ustanovljen u ranom srednjem vijeku, Sabor utjelovljuje državni kontinuitet od Kraljevine Hrvatske (10. st.) te je među najstarijim parlamentima u Europi. Zanimljivo je da je od 13. st. njegov službeni jezik bio latinski, sve dok ga 1847. nije zamijenio hrvatski.

Početak oružane pobune srpskih separatista

Na prilazima naselja u kojima su Srbi bili znatna manjina (koja je ukupno iznosila 12% stanovništva) naoružane su milicije, koje nisu priznavale novu demokratsku vlast, postavile barikade nastojeći prekinuti promet između sjevera i juga Hrvatske. Nakon ilegalnog referenduma 21. rujna proglašena je »Srpska autonomna objast Krajina«, koja je zauzimala više od četvrtine hrvatskog teritorija i koju su pobunjenici namjeravali sjediniti sa Srbijom.

Dok se ostatak Srednje i Istočne Europe kretao prema demokraciji, u Hrvatskoj je nastupilo tegobno razdoblje koje je nedugo zatim preraslo u rat.