Hrvatska pristupa schengenskom prostoru

U ponoć 1. siječnja Hrvatska je postala 27. puna članica schengenskog prostora, europske zone bez unutarnje granične kontrole. To je osobito važno stoga što dvije trećine turista koji posjećuju Hrvatsku, koja se sad nalazi među prvih 25 turističkih destinacija na svijetu, dolaze iz schengenskog prostora. Da bi to postigla, Hrvatska je morala položiti sve ispite u vezi s kontrolom vanjske granice Europske unije, tim više što je njezin hrvatski segment najduži od svih – 1351 km (duži čak od finsko-ruske granice). Pogranična policija, koja broji 7000 ljudi, čini trećinu ukupnih policijskih snaga te je najmodernije opremljena za cjelodnevni nadzor granice s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom. Hrvatskoj to omogućuje efikasnu borbu protiv nezakonite imigracije i trgovine ljudima.

2023.

1. siječnja

Foto: HNB

Kunu zamjenjuje euro

Usporedo s pridruženjem schengenskom prostoru Hrvatska je također pristupila eurozoni, drugom ključnom cilju Vlade. Uvođenje eura, druge najjače valute iza dolara, uvelike je olakšalo trgovinu sa zemljama eurozone, koja čini 60% hrvatske vanjske trgovine. Ujedno je ojačalo ekonomsku stabilnost zemlje, pa je postala jedina čiji su kreditni rejting sve tri glavne kreditne agencije podigle za čak dva stupnja, i to u razdoblju od početka pandemije Covida-19 do 2024. Hrvatske eurokovanice nose nacionalne motive: hrvatski grb, zemljopisne obrise Hrvatske, kunu, lik Nikole Tesle, glagoljicu i stihove iz Gundulićeve Himne slobodi. Kao jedna od 16 država koje su članice NATO-a, Europske unije, schengenskog prostora i eurozone, Hrvatska se pridružila jezgri Europe.